Zašto dvije osobe koje treniraju prema sličnom programu, pod sličnim uslovima i s jednakom posvećenošću ne ostvaruju nužno isti napredak? Zašto se neko brže oporavlja nakon intenzivnog fizičkog opterećenja, dok je drugoj osobi potrebno više vremena? I zašto se rizik od određenih sportskih povreda razlikuje čak i među sportistima izloženim sličnim trenažnim zahtjevima?

Odgovori na ova pitanja rijetko su jednostavni. Sportske performanse rezultat su složene interakcije treninga, ishrane, sna, psiholoških faktora, okruženja, prethodnog iskustva i brojnih bioloških karakteristika pojedinca. Među njima se nalazi i genetička varijabilnost.

Upravo iz potrebe da se sportista posmatra kao biološki jedinstvena cjelina razvija se projekat „Holistički personalizirani pristup zdravlju i performansama sportista i rekreativaca putem genetičke analize – AthletICODE“. Projekat povezuje genetiku, sportsku nauku, fiziologiju, biomedicinski inžinjering, bioinformatiku i digitalno zdravstvo s ciljem istraživanja mogućnosti razvoja naučno utemeljenog, individualiziranog pristupa fizičkoj aktivnosti, treningu i očuvanju zdravlja. 

Od prosječnog sportiste prema pojedincu

Tradicionalni pristupi treningu u velikoj se mjeri oslanjaju na preporuke izvedene iz karakteristika grupa i populacija. Takav pristup ima jasnu naučnu i praktičnu vrijednost, ali istovremeno ostavlja otvoreno pitanje individualnog odgovora.

Savremena istraživanja sve više ukazuju na to da osobe mogu različito reagovati na isti stimulans fizičkog opterećenja. Upravo zato personalizacija predstavlja jedan od važnih pravaca razvoja sportske nauke: cilj više nije samo utvrditi šta u prosjeku djeluje, već pokušati razumjeti za koga, pod kojim okolnostima i u kojoj mjeri određeni pristup može biti optimalan.

AthletICODE polazi od pretpostavke da dio tih individualnih razlika možemo bolje razumjeti ukoliko klasične pokazatelje sportskih performansi dopunimo informacijama o biološkim karakteristikama pojedinca.

Genetička informacija u tom kontekstu nije konačan odgovor. Ona je jedan dio mnogo veće slike.

Genetika nije sportska sudbina

Jedna od najvažnijih poruka savremene sportske genetike jeste da ne postoji jedan „gen za sport“ niti genetički rezultat koji može pouzdano predvidjeti sportski uspjeh.

Pojedinačne genetičke varijante mogu biti povezane s određenim biološkim osobinama relevantnim za fizičku aktivnost, ali njihov značaj treba posmatrati u kontekstu brojnih drugih faktora.

Primjer je ACTN3, jedan od najistraživanijih gena u sportskoj genetici. Njegove varijante proučavane su u odnosu na funkciju skeletnih mišića i različite profile fizičkih sposobnosti. Međutim, ni ACTN3 niti bilo koji drugi pojedinačni gen ne može odgovoriti na pitanje ko će postati uspješan sportista, koji sport bi osoba „trebala“ odabrati ili kako će reagovati na svaki oblik treninga.

Upravo zato AthletICODE ne polazi od determinističkog tumačenja genetičkih rezultata. Projektom je predviđeno povezivanje genetičkih podataka s informacijama o sportskom profilu, fizičkoj aktivnosti, oporavku i drugim relevantnim karakteristikama učesnika. 

Drugim riječima, važnije pitanje nije „Šta moj gen kaže o meni?“, nego „Šta nam kombinacija različitih bioloških i funkcionalnih podataka može reći o individualnom odgovoru organizma?“

Od genetičkog podatka do korisne informacije

Upravo na ovom mjestu genetika susreće biomedicinski inžinjering.

Sama informacija o genetičkoj varijanti ima ograničenu vrijednost ukoliko je posmatramo izolovano. Pravi istraživački izazov leži u povezivanju različitih vrsta podataka i njihovom pretvaranju u informacije koje mogu doprinijeti razumijevanju kompleksnih fizioloških procesa.

Koncept koji AthletICODE istražuje može se pojednostavljeno prikazati kroz nekoliko povezanih nivoa:

genetička varijabilnost → biološke karakteristike → odgovor na fizičko opterećenje → individualni profil → mogućnost personalizacije

Takav pristup zahtijeva saradnju različitih disciplina. Molekularna biologija omogućava analizu genetičkih varijacija, fiziologija i sportska nauka daju kontekst njihovom potencijalnom značaju, dok biomedicinski inžinjering i analiza podataka omogućavaju integraciju različitih izvora informacija u modele koji se mogu naučno evaluirati. Upravo ta interdisciplinarnost predstavlja jednu od ključnih karakteristika projekta AthletICODE. 

Zašto su nam potrebni podaci iz Bosne i Hercegovine?

Jedan od važnih izazova personalizirane medicine i sportske genetike jeste činjenica da rezultati istraživanja nisu uvijek jednako primjenjivi na sve populacije.

Zbog toga AthletICODE ima i važnu lokalnu istraživačku dimenziju. Projektom je predviđeno uključivanje sportista i rekreativaca iz Bosne i Hercegovine, analiza genetičkih i drugih relevantnih podataka te stvaranje osnove za razvoj baze podataka specifične za domaću sportsku populaciju. 

Takvi podaci mogu predstavljati početnu tačku za buduća istraživanja individualnih razlika u odgovoru na fizičko opterećenje i za uključivanje Bosne i Hercegovine u šire međunarodne istraživačke inicijative iz oblasti sportske genetike, personaliziranog zdravlja i biomedicinskog inžinjeringa.

Vrijednost projekta zato nije samo u pojedinačnim rezultatima genetičkog testiranja. Mnogo značajniji potencijal leži u sistematskom prikupljanju podataka, njihovoj naučnoj analizi i stvaranju znanja o populaciji koja je u ovoj oblasti još uvijek nedovoljno istražena.

Personalizacija bez determinizma

Razvoj personaliziranih pristupa istovremeno zahtijeva i odgovoran odnos prema genetičkim informacijama.

Genetički rezultat nije dijagnoza, nije garancija određene sposobnosti i ne bi trebao predstavljati samostalnu osnovu za donošenje odluka o sportskom potencijalu pojedinca. Sportski rezultat nastaje kroz kompleksnu interakciju biologije i okruženja, a trening, iskustvo, ishrana, psihološki faktori, motivacija i brojne druge karakteristike ostaju nezaobilazni dio te jednačine.

Zbog osjetljive prirode genetičkih podataka, projektni pristup također obuhvata pitanja informiranog pristanka, zaštite privatnosti i povjerljivosti podataka te odgovorne komunikacije rezultata učesnicima. 

To je posebno važno u trenutku kada genetičke analize postaju sve dostupnije široj javnosti. Napredak tehnologije omogućava nam da generišemo sve veće količine bioloških podataka, ali sposobnost da ih ispravno interpretiramo, integrišemo i koristimo u odgovarajućem kontekstu postaje jednako važna kao i sama mogućnost njihovog mjerenja.

Prema preciznijem razumijevanju sportiste

Budućnost personaliziranog sporta vjerovatno neće počivati na jednom genu, jednom biomarkeru ili jednom testu.

Mnogo realniji pravac razvoja nalazi se u integraciji različitih nivoa informacija – od genetičkih i molekularnih do fizioloških, funkcionalnih i podataka o životnom stilu – kako bi se kompleksnost ljudskog organizma sagledala što cjelovitije.

AthletICODE upravo iz te perspektive istražuje mogućnosti primjene genetike i biomedicinskog inžinjeringa u sportu. Cilj nije pronaći jednostavnu formulu za sportski uspjeh, već napraviti korak prema preciznijem razumijevanju individualnih razlika i stvaranju naučne osnove za buduće personalizirane pristupe treningu, oporavku, prevenciji povreda i očuvanju zdravlja.

Jer možda ključno pitanje budućnosti sportske nauke neće biti samo koliko možemo izmjeriti, nego koliko dobro možemo povezati i razumjeti ono što smo izmjerili. 

Pripremila: Ana Lalović, Verlab Institut

Projekat „Holistički personalizirani pristup zdravlju i performansama sportista i rekreativaca putem genetičke analize – AthletICODE“ finansiran je od strane Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, sredstvima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Ova publikacija je nastala uz finansijsku podršku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Sadržaj publikacije je isključiva odgovornost Verlab Instituta za biomedicinski inžinjering, medicinske uređaje i vještačku inteligenciju i ne odražava nužno stav Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.